Pravilna Ishrana kod Dijabetesa

Ključni principi, preporuke po grupama namirnica i savjeti za planiranje obroka.

Uvod i Ciljevi Pravilne Ishrane

Cilj pravilne ishrane kod osoba sa dijabetesom je višestruk: osigurati adekvatan unos energije i gradivnih materija, pomoći u postizanju i održavanju zdrave tjelesne težine, te najvažnije – prevenirati ili odgoditi pojavu akutnih i hroničnih komplikacija dijabetesa.

Pravilna ishrana nije samo restrikcija, već usvajanje zdravih navika koje doprinose općem blagostanju.

Osnovni Principi i Raspored Obroka

Za dobru regulaciju šećera u krvi, preporučuje se konzistentnost u vremenu i količini obroka.

  • Učestalost obroka: Preporučuje se 5 do 6 obroka dnevno – 3 glavna obroka (doručak, ručak, večera) i 2 do 3 manje užine između njih. Ovo pomaže u održavanju stabilnog nivoa šećera. Osobe na insulinskoj terapiji (posebno tip 1) mogu trebati i užinu prije spavanja radi prevencije noćne hipoglikemije.
  • Vrijeme obroka: Važno je ne preskakati obroke, posebno doručak (idealno do 10-11h). Ručak planirati između 13-15h, a večeru između 18-20h. Užine rasporediti između glavnih obroka (npr. oko 10h i 16h), s pauzom od najmanje 2 sata između obroka i užine.
  • Raspored nutrijenata (prijedlog): Unos ugljikohidrata i masti je poželjniji u prijepodnevnim satima i za ručak. Za večeru se preporučuje fokus na proteine (nemasno meso, riba, svježi sir) i povrće, uz izbjegavanje većih količina ugljikohidrata. Voćna užina je dobra prijepodne ili rano poslijepodne, dok mliječna užina može biti dobra poslijepodne.
  • Količina i Glikemijski Indeks: Praktično sve vrste namirnica su dozvoljene, ali u ograničenim količinama. Prednost treba dati namirnicama sa niskim ili srednjim glikemijskim indeksom (GI) jer one sporije podižu nivo šećera u krvi.

Načini Pripreme Hrane

Način pripreme hrane značajno utiče na njen sastav i zdravstveni efekat. Prednost imaju metode koje ne zahtijevaju dodavanje puno masnoće:

  • Sirovo: Najbolji način za povrće i voće (salate, svježe voće).
  • Kuhanje: U vodi ili na pari (idealno za povrće, ribu, piletinu).
  • Kuhanje pod pritiskom: Skraćuje vrijeme kuhanja i čuva nutrijente.
  • Dinstanje: U malo vode i ulja, u poklopljenoj posudi.
  • Pečenje u rerni: U vlastitom soku, na papiru za pečenje, u vatrostalnoj posudi ili aluminijskoj foliji.
  • Pečenje na roštilju/grilu: Odličan način za meso, ribu i povrće uz minimalno masnoće.
  • Pečenje na teflonu/neprijanjajućoj tavi: Uz minimalno ili nimalo dodane masnoće.

Izbjegavati: Prženje u dubokom ulju i pohovanje. Ove metode značajno povećavaju kalorijsku vrijednost i sadržaj nezdravih masti, te ih trebaju izbjegavati i zdrave osobe.

Pregled Namirnica po Grupama

Osnovu ishrane trebaju činiti namirnice biljnog porijekla, posebno integralne žitarice, mahunarke, povrće i voće.

Mlijeko i Mliječni Proizvodi

Dobar i povoljan izvor proteina. Mogu zamijeniti dio mesa.

Meso i Mesni Proizvodi

Izvor proteina, ali skuplji od mliječnih proizvoda. Kombinirati ih.

Riba

Odličan izvor proteina i zdravih masti (omega-3), često povoljnija od mesa.

Jaja

Povoljan izvor proteina.

Masnoće

Važan izvor energije, ali birati zdrave izvore i kontrolirati količinu.

Hljeb i Tjestenine

Glavni izvor ugljikohidrata, zahtijeva strogu kontrolu količine.

Povrće

Osnova zdrave ishrane, bogato vlaknima, vitaminima i mineralima. Količina zavisi od sadržaja ugljikohidrata.

Voće i Orašasti Plodovi/Sjemenke

Izvor vitamina, minerala i vlakana, ali i šećera (fruktoze). Unos ograničiti na 2-3 porcije dnevno.

Zaslađivači

Koriste se za postizanje slatkog ukusa bez dodavanja šećera i kalorija.

Pića

Ishrana kod Dijabetesa Tipa 2 i Gojaznost

Kod većine osoba s dijabetesom tipa 2 prisutna je i prekomjerna tjelesna težina ili gojaznost. Regulacija tjelesne mase je osnovni cilj terapije, pored kontrole šećera, masnoća i krvnog pritiska.

Indeks tjelesne mase (BMI) je mjera uhranjenosti koja se računa kao: BMI = Tjelesna masa (kg) / (Tjelesna visina (m))2

Pothranjenost
< 18.5
Normalna težina
18.5 - 24.9
Prekomjerna težina
25 - 29.9
Gojaznost
≥ 30

Posebno je opasna abdominalna (trbušna) gojaznost, gdje se masne naslage talože oko vitalnih organa. Ona značajno povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2.

BMI kalkulator

Unesite svoje podatke kako biste izračunali BMI i procijenili zdravstveni rizik.

+
Težina / kg
-
+
Visina / cm
-
Vaš Indeks Tjelesne Mase (BMI) je:
24.2
Imate normalnu tjelesnu težinu.

Procijenite dodatni rizik

24.2

Spol:

+
Opseg struka / cm
-
Unesite opseg struka za procjenu rizika.
Vrijednosti preporučenog BMI-a iste su za oba spola, on iznosi od 18,5 – 24,9 kg/m² prema klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije za europsko stanovništvo. Procjena rizika je informativnog karaktera.

Prednosti Smanjenja Tjelesne Težine

Čak i mali gubitak težine donosi velike koristi:

10%

Smanjenje Težine

Gubitak samo 10% prekomjerne težine.

50%

Rizik za Dijabetes

Smanjuje rizik od razvoja dijabetesa za 50%.

10mmHg

Krvni Pritisak

Redukuje povišen krvni pritisak.

10%

Holesterol

Smanjuje ukupan holesterol za 10%.

Također, poboljšava se kontrola šećera, smanjuje potreba za lijekovima ili inzulinom.

Planiranje i Obračunavanje Dijete

Za postizanje ciljeva (regulacija šećera, gubitak težine) nije potrebno gladovanje, već pridržavanje osnovnih pravila i proračun energetskih potreba.

Pravilo 1: Balans

Težiti izbalansiranom unosu makronutrijenata (od ukupnog dnevnog unosa kalorija):

  • Ugljikohidrati: ~50-60%
  • Masti: ~20-30% (fokus na nezasićene)
  • Proteini: ~15-20%
Pravilo 2: Obroci

Redovnost i raspored obroka:

  • 3 glavna obroka
  • 2-3 manje užine
  • Ne preskakati obroke
Pravilo 3: Kalorije

Izračunati potreban dnevni kalorijski unos za postizanje ciljne težine.

(Vidjeti formule ispod)

Izračun Dnevnog Kalorijskog Unosa

Kalorijski unos se određuje prema ciljnoj (idealnoj/normalnoj) tjelesnoj težini i statusu uhranjenosti:

Pothranjeni (Mršavi)

Ciljna težina (kg) x 30 kcal

Normalno Uhranjeni

Ciljna težina (kg) x 25 kcal

Gojazni (Cilj: Mršavljenje)

Ciljna težina (kg) x 18 kcal

Dodatne kalorije: U stanjima povećanih potreba (gripa, temperatura, trudnoća, dojenje, rast i razvoj djece, teži fizički rad) dodaje se 300 - 500 kcal na izračunati unos.

Izračun Potrebnih Ugljikohidrata

Kada znate dnevni kalorijski unos, možete izračunati potrebnu količinu ugljikohidrata (ako ciljate da oni čine oko 50% unosa, što je 4 kcal po gramu UH):

Grami UH dnevno ≈ (Dnevni unos (kcal) x 0.50)/ 4
ili jednostavnije (ako UH čine 50%):
Grami UH dnevno ≈ Dnevni unos (kcal)/8

Primjer: Osoba s ciljnom težinom 67 kg koja je gojazna treba: 67 kg * 18 kcal = 1206 kcal/dan. Potreba za UH ≈ 1206 / 8 ≈ 150 grama UH dnevno.

Ovu količinu ugljikohidrata treba rasporediti kroz obroke tokom dana, dajući prednost složenim UH iz integralnih žitarica, povrća i voća.

Potrebna Vam je Pomoć Oko Jelovnika?

Pravilna ishrana je individualna. Za izradu personaliziranog plana ishrane koji odgovara vašim potrebama, navikama i zdravstvenom stanju, obratite se nutricionisti ili ljekaru.