Viroze i Tip 1 Dijabetes
Sick-day pravila, ketoni i promjene inzulinske osjetljivosti
Zašto su viroze posebno rizične kod T1D?
Svaka infekcija je stres za organizam i mijenja potrebe za inzulinom kod osoba s tipom 1
dijabetesa.[web:27][web:29]
Respiratorne viroze često povise glukozu i povećavaju potrebu za inzulinom, dok stomačne viroze (povraćanje,
proljev) mogu istovremeno dovesti do nižih vrijednosti glukoze i pojave ketona.[web:13][web:26]
Stomačna viroza (gastroenteritis) i T1D
Kod gastroenteritisa česta su povraćanja i proljevi, pa je unos hrane i tekućine
smanjen.[web:13][web:26]
Glukoza u krvi tada može biti normalna ili niska, ali ketoni mogu biti povišeni zbog „gladovanja“ (tzv.
starvation ketoni).[web:13][web:32]
Zato čak i uz niži šećer može postojati rizik od ketoacidoze ako se inzulin previše smanji ili obustavi.
Post, smanjen unos hrane i inzulinska osjetljivost
Kada tokom bolesti jedete vrlo malo ili uopće ne jedete, organizam prelazi u „štedni“ mod i povećava se
inzulinska osjetljivost.[web:5][web:12]
To znači da ista doza inzulina jače djeluje, pa se kod nekih osoba vidi smanjena potreba za bazalnim i
bolus inzulinom i veći rizik od hipoglikemije, ako se doze ne prilagode.[web:13][web:26]
Sick-day pravila za Tip 1 dijabetes
- Nikad ne prekidaj bazalni inzulin – čak i ako ne jedeš, tijelo i dalje treba
bazalni inzulin da spriječi stvaranje ketona.[web:13][web:29][web:32]
- Češće mjerenje glukoze – obično svaka 2–4 sata tokom dana i barem jednom
noću.[web:29][web:31]
- Redovno testiranje ketona – u krvi ili urinu, pri svakoj bolesti, posebno ako je
glukoza >10–14 mmol/L ili ima povraćanja.[web:13][web:30][web:33]
- Plan za korekcije inzulina – za visoke šećere i prisutne ketone često se koristi
povećana korekcijska doza brzodjelujućeg inzulina svaka 2–4 sata, po dogovoru s
dijabetologom.[web:13][web:31]
- Hidracija – cilj je 1 čaša tekućine na sat; kombinovati tekućine bez šećera (kad je
glukoza visoka) i tekućine s ugljikohidratima (kad je glukoza niska ili normalna).[web:28][web:31]
- Mali obroci i „grickalice“ – krekeri, tost, banana, bistri sok razblažen vodom;
cilj je unositi male količine UH kako bi se spriječile hipoglikemije i razvoj
ketona.[web:28][web:26]
Kada potražiti hitnu pomoć?
- Kontinuirano povraćanje ili nemogućnost zadržavanja tekućine duže od 2–4 sata.[web:28][web:33]
- Umjereni do visoki ketoni koji se ne smanjuju nakon dodatnih doza inzulina i hidracije.[web:30][web:33]
- Vrlo visoke vrijednosti glukoze (npr. >15–17 mmol/L) uz simptome slabosti, ubrzanog disanja, bolova u
stomaku ili pospanosti.[web:30][web:33]
- Sumnja na dijabetičku ketoacidozu (DKA) – voćni miris daha, ubrzano disanje, jaka žeđ, bolovi u stomaku,
konfuznost.[web:30]
Primjer promjena glukoze tokom stomačne viroze
Grafikon ispod ilustrira tipičan obrazac: normalan dan, prvi dan viroze sa smanjenim unosom hrane i drugi
dan s izraženijim postom i povećanom inzulinskom osjetljivošću.
Koristan materijal i reference
ℹ️ Napomena: Ove informacije služe za edukaciju i ne zamjenjuju individualni plan
liječenja. Uvijek prilagodi doze inzulina u dogovoru sa svojim dijabetologom.
